Elma Dandić, Blagaj, Bosnia & Herzegovina
Priča kulturno-umjetničkog društva kroz Nihadove oči
Autor: Elma Dandić
Kulturno-umjetničko društvo Blagaj postoji još od davne 1948.-e godine, i mnogi njegovi članovi i članice su se smijenile. Jedna generacija slijedila je drugu generaciju učeći narodne igre i plesove, tradicionalnu narodnu nošnju. Predsjednik ovog društva, Nihad, je osoba koja otkriva u kakvom se to stanju danas nalazi ovo umjetničko društvo.
Najveći Nihadov cilj jeste da ‘usadi’ ljubav i želju prema tradicionalnim narodnim igrama i tradicionalnoj narodnoj nošnji, to jeste da ‘skloni’ djecu i mlade ljude sa ulice i pošasti koje trenutno vrebaju. Nihadov najveći teret trenutno je da je njegova uloga višestruka: od organizovanja sastanaka i okupljanja, biranja koreografije, planiranja putovanja i budžeta, pa sve do brige o djeci i njihovom sigurnom povratku kući, pisanju projekata i tome slično.
Nihad priča kako od samoga početka folklornoga društva pa do danas, ono je predstavljalo koheziju-spoj, ujedinjenje između Srba, Bošnjaka i Hrvata, te da a da su se kroz narodne igre i tradicionalnu narodnu nošnju mogli upoznati i prepoznati, ponositi se i ponosno predstavljati svoje korijene i historiju.
Kako Nihad kaže, ‘očuvanje kulture i historije, narodnih igara i tradicionalnih narodnih nošnji, i to ne samo iz okoline Blagaja i Mostara, nego iz cijele Bosne i Hercegovine je cilj i svrha postojanja ovoga kulturno-umjetničkoga društva’, koje danas broji oko stotinu članova i članica.
Nihadova velika želja je da se konačno pronađu novčana sredstva za pokretanje kursa harmonike, jer smatra da harmonika je žila kucavica i bez harmonike je nemoguće raditi.
Reprezentativna koreografija sa kojom se ovo društvo predstavlja i koje se stalno nalaze na repertoaru su: šopske igre i vranje, stare makedonske igre, čoček, koreografija narodnih igara iz okoline Blagaja i Mostara, te okoline Sarajeva, Srednje Bosne, Posavine, Sandžaka, pa i cijeloga Balkana.
Ono što u mnogome sprječava rast i razvoj KUD-a ‘Blagaj’ je izostanak moralne, pravne i novčane podrške od strane Grada Mostara, kao i kantona. Nihad je ogorčen i ljut ovom situacijom te smatra da izostanak podrške od strane vlasti i institucija je veoma uočljiv i da veoma teško pada svima.
Nihadov najveći ponos i dika je Međunarodni festival foklora ‘Susreti prijateljstva-Blagaj’. Ova godišnja smotra kulture, tradicije, umjetnosti i historije predstavlja KUD ‘Blagaj’ na najljepši i najbolji mogući način. Također, ovo je i prilika Nihadu da kao predsjednik KUD-a ‘Blagaj’ opet iznova pokaže ljubav prema tradicionalnim narodnim igrama i nošnji. Nihad govorljivo i pomalo temperamentno kaže da pored tradicionalne narodne nošnje, posebnu čar i draž ovoj kulturnoj smotri i festivalu daju kulturno-umjetnička društva iz regiona i izvođenje njihovih tradicionalnih narodnih igara i pjesmi.
‘Imamo veoma dobro prijateljstvo sa folklornim društvom iz Kragujevca, koje njegujemo. Voljeli bi da ih posjetimo, no zbog nedostatka novca to nismo trenutno u stanju napraviti. I sva druga folklorna društva iz Bosne i Hercegovine sa nama ostvaruju veoma dobru saradnju i pokazatelj su zajedničkog suživota i različitosti naše zemlje’.
Sa osmijehom na licu Nihad spominje i čuvenu ljubavnu priču koje se rado prisjeća. Kroz dugogodišnji rad i mnoga putovanja dogodila se je sasvim neočekivano između članice KUD-a Blagaj i Dubrovčanina. Tako da se KUD ‘Blagaj’ može pohvaliti da je i most između Dubrovnika i Blagaja.
S obzirom da nadilazi nacionalnost, vjeru, poneke poglede i stavove, kulturno-umjetnička društva kroz svoj rad i djelovanje mogu povezati ljude na načine dosad nikad viđene. Tome Nihad želi i KUD ‘Blagaj’ da služi, da povezuje različite ljude i narodnosti, različite običaje i tradicije, u našoj zemlje i šire, i da u budućnosti nastavimo ono čime se bavimo i postignemo više.